Prošli mjesec sam bio u prilici pisati nekoliko pouda u kojim sam trebao opisati što je to NLP i zašto bi bilo dobro da ga netko pohađa. Pri tome, taj koji će tu ponudu čitati uopće nije upućen u tematiku. Kao napisati što je to NLP a da ne zvuči prepotentno i napuhano, kao nešto što se proklamira kao lijek za sve a bez da ima „realnu – znanstvenu podlogu“. Evo što sam napisao, ne bi li bar donekle približio tematiku čitatelju koji bi trebao odobriti pohađanje treninga 🙂

—————

Neuro Lingvističko Programiranje – NLP je nastao kao rezultat suradnje Richarda Bandlera (koji je imao znanstvenu podlogu u matematici i geštaltu) i Johna Grindera (čija je znanstvena podloga u lingvistici i psihologiji) u periodu od 1972. do 1980 godine. Oni su proučavali neke od najuspješnijih psihoterapeuta tog doba:

Na osnovu tog rada su osmislili metodologiju poznatu kao „modeliranje“ čije je osnovna namjena da učini eksplicitnim mentalne procese (programe) koji stoje u pozadini nečijih izuzetnih rezultata. Rezultata tog rada je mnoštvo tehnika koje se učinkovito koriste u različitim područjima ljudskog djelovanja kao što su:

  • psihoterapija – kao samostalna metodologija u slučajevima „lakših poremećaja“ ili kao jedan od pristupa koji se koristi u kombinaciji se ostalim metodama kod „težih poremećaja“. Daje izuzetne rezultate u radu s fobijama, a sve više se koristi i u radu s PTSPom (https://anlp.org/files/nlp-and-ptsd-the-visual-kinesthetic-dissociation-protocol_6_331.pdf)
  • edukacija – za poboljšanje u učenju i podučavanju pomoću konkretnih metoda za pomoć studentima koji imaju poteškoće (npr. tehnika koja se koristi za pomoć djeci koja ne može pravilo sricati – „spelling“, ili s pamćenjem) do općenitog rada na ubrzanom učenju i podučavanju prilagođenom učenicima/djeci (http://www.leeds.ac.uk/educol/documents/00003319.htm)  (http://www.dtic.mil/dtic/tr/fulltext/u2/a167836.pdf) (http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042815045516)
  • komunikacija općenito – u svim situacijama gdje komunikacija može doprinijeti poboljšanju situacije:
  • sport – čitav niz sportaša i klubova koristilo je NLP (npr. Andre Agassi, Magic Johnson) pogotovo za bolje nošenje sa stresom i postizanje „peak preformance“ stanje. 1987. godine tim stručnjaka je pomoću NLP modeliranja, je na poziv vojske SADa, za njih osmislio program obuke pucanja iz pištolja kojim je ostvarena ušteda u municiji od 25% uz skraćivane trajanja za 50%.
  • poslovna primjena – u području komunikacije, rukovođenja, dogovaranja, pregovaranja, prodaje, prezentiranja, timskom radu, obučavanju i motivaciji zaposlenika, radu na promjena,… )) ))    )
  • osobni razvoj – gdje pojedinci koriste NLP za poboljšanje komunikacije i odnosa u svakodnevnom životu, pogotovo kao pomoć za rješavanje zahtjevnih, konfliktnih i stresnih situacija, rješavanju i prevenciji stresa, lakšem i bržem učenju i motivaciji i samo-motivaciji.

Od svojih početaka do danas NLP se kontinuirano razvija i u svoj rad, metode i tehnike inkorporira nove spoznaje iz različitih područja. Pristup mu je praktičan i od samih početaka je fokusiran na praktičnost , primjenjivost i izvrsnost (na ono što neki pojedinci rade bolje od drugih) i načinima kako to prenijeti drugima. Dakle na prvom mjestu je promatranje čovjeka na osnovu toga stvaranje određenog modela, a ne stvaranje modela iz kojeg se traži njegova potvrda. Zbog toga u samim počecima nisu rađena znanstvena istraživanja već je fokus bio na praktičnoj primjeni i ostvarenim rezultatima u radu s pojedincima. U zadnjem periodu je sve više znanstvenika počelo provoditi istraživanje učinaka primjene NLP metoda i na taj način se s te strane želi validirati „subjektivne“ rezultate i dodatno poboljšati učinkovitost. (http://www.nlpwiki.org/nlp-research-information-document.pdf)